214
26. rujna 2005

"Draga djeco! Iako ste daleko od mog srca u ljubavi vas zovem: obratite se. Ne zaboravite: ja sam vaša majka i osjecam bol za svakog koji je daleko od mog srca, ali vas ne ostavljam same. Vjerujem da možete ostaviti put grijeha i odluciti se za svetost. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu." 25. rujna 2005.

NAŠE CEŽNJE

Prihvatiti sebe kao Božje stvorenje - rijeci su koje cesto cujemo i o njima razmišljamo. U mnogo prilika nezadovoljni smo samim sobom. Ucini nam se da su drugi uvijek i u svemu pri stvaranju i odrastanju bolje prošli. Takoder i naši postupci nisu onakvi kakvima bismo željeli da budu. Cesto smo nezadovoljni i svojim izgledom, zanimanjem, okruženjem… Uz to, cini nam se da ni sam Bog nije pravedan jer daje da i zlima i dobrima sunce jednako sja i kiša pada. Nezadovoljstvo se gomila unatoc cinjenici što znamo da smo kao djeca Božja stvoreni upravo na Božju sliku i da smo neponovljivi.

Mnogi duhovni pisci i naucitelji isticu da iz prihvacanja samih sebe i svega što nam se dogada zapocinje vrijeme promjene stanja u kojem živimo. Prihvatiti sebe ne znaci ostati isti i ništa ne mijenjati. Prihvatiti sebe samo pocetak je promjene za kojom ceznemo. U suprotnom, stalno cemo se vrtjeti u krug umorni i ostajati na istim polazištima. Tako se u nama gomila ocaj, raste beznade, umire nada.

Temeljno je pitanje: Za cime cezne naše srce - za zemaljskim ili nebeskim? Naša ljudska mjerila nisu Božja mjerila. To je i Isus izrijekom kazao Petru koji ga pokušava odvratiti s puta koji vodi preko križa i trpljenja do spasenja. Ukoliko cijeli život svoje misli i snage usmjerimo na zemaljska dobra i cežnju da se, uvjetno receno, »dopadnemo« svijetu a ne Bogu i sebi, uvijek cemo biti u raskoraku s onim bitnim: kakvi smo u Božjim kao i u svojim ocima. Stoga, ako naše nezadovoljstvo proistjece zbog zemaljskih stvari i mjerila ovoga svijeta, pozvani smo okretati se prema onima koje nadilaze ovaj propadljivi svijet. U Poslanici Korincanima citamo: »Ceznite za višim darima…« (usp. 1 Kor 12,31).

U našim cežnjama krije se i naša osobnost. Vrlo je važno poznavti svoje cežnje. Što mi zapravo želimo od svoga života? Što nam je najvažnije? Je li uopce važno biti lijep i bogat kad znamo da je ljepota relativna a bogatstvo propadljivo? Puno važnije od toga je s psalmistom klicati u svojim cežnjama: »Cisto srce stvori mi Bože i duh postojan obnovi u meni«.

Što nam je ciniti? Ponajprije, poput Marije zahvaljivati i velicati Boga. Prihvatiti sve, ali baš sve što Bog hoce od nas - poput Marije, Isusa, Josipa i drugih uzora Crkve. Prihvacanje ne znaci priznanje nemoci i prestanak želje za promjenom, vec otvaranje vrata za temeljni zaokret u životu. Kad Marija prihvati Božju volju, zaigra joj cedo u utrobi i Ona rada Isusa. To se zbiva po onome Da koji kaže Bogu. S nama je isto: Cuti i prihvatiti. Potom se u nama dogada zacece novog i svetijeg života u kojemu više nije važno zemaljsko nego nebesko, odakle išcekujemo blaženu nadu i ponovni dolazak Spasitelja.

fra Mario Knezovic

V I J E S T I

BROJ PRICESTI I KONCELEBRANATA

Tijekom kolovoza u župi Medugorje podijeljeno je 225 500 svetih pricesti, a na sv. misama koncelebriralo je 4 747 svecenika iz domovine i inozemstva.

U kolovozu su u Medugorju boravile hodocasnicke skupine iz: Njemacke, Italije, Austrije, Irske, Poljske, Njemacke, Slovenije, Slovacke, Belgije, Ceške, SAD-a, Koreje, Španjolske, Engleske, Švicarske, Madarske, Latvije, Južnoafricke Republike, Australije, Novog Zelanda, Rusije, Malte, Francuske, Srbije i Crne Gore, Libanona, Kanade, Argentine, Meksika, Portugala, Hrvatske, te Bosne i Hercegovine.

IZ POLJSKE U MEÐUGORJE PJEŠICE

Kada dodu u Medugorje, jedno od najposjecenijih hodocasnickih mjesta u svijetu, brojni hodocasnici kažu da su stigli do cilja. Nasuprot njima, mnogima je Medugorje tek pocetno mjesto prema cilju – vjecnom životu, otkrivanju Boga i njegovih planova.

Do cilja ili pocetka u Medugorju ovih je dana došao i jedan mladi Poljak, Krzysztof Guca, 31-godišnjak iz Toruna, nakon 57 dana hoda. Iako je prvi put u Medugorju, posvjedocio je: «Duboko vjerujem da se Gospa ovdje ukazuje. Smatram da je Medugorje produžetak Gospinih ukazanja iz Fatime. Hodocastio sam jer je to moj zavjet, a i prijatelji su me molili da molim za njih. Sav trud, žuljeve i žrtve prikazao sam na te nakane.»

Krzysztof Guca je na polasku tražio blagoslov od biskupa iz Toruna. Pismeni blagoslov biskupa Dijecezanske kurije torunske s pecatom i potpisima kancelara i generalnog vikara otvarali su mu vrata u brojnim župama država kroz koje je prolazio. O tomu svjedoci i svojevrstan dnevnik, bilježnica koju je nosio i u koju su svakoga dana domacini upisivali, te pecatom i potpisom ovjeravali kako su mu dali prenocište. «Prema karti, prešao sam 1 720 km, ali je teško reci koliko sam tocno propješacio, katkad sam se trebao vratiti na glavni put, jer nisam mogao naci smještaj. U Hrvatskoj sam 4 puta spavao u privatnim kucama, jer nisam mogao stici do župnih kuca. Bog je dao da sam uvijek imao krov nad glavom. Putovanje mogu usporediti s prelaskom preko mosta nad provalijom. Treba ici korak po korak. Tako sam i ja svakoga novoga jutra išao dalje, iako sam u neka mjesta umoran dolazio. Život svakoga covjeka može se usporedivati s mojim hodocašcem. Svakoga dana treba napraviti novi korak kako se ne bi palo u provaliju.»

Krzysztof Guca najvažnije nakane svoga hodocašcenja cuva u srcu, otkrivajuci kako su medu njima i molitve za Crkvu, svecenike, obitelj i domovinu. Zanimljivo je da je taj mladic pješacio i do Fatime. Za 4 mjeseca prešao je 4 000 km, o cemu takoder svjedoce njegovi zapisi u dnevniku. Posljednji zapis u tom dnevniku unesen je kada je stigao u Medugorje: «Primio sam sinoc na prenocište hodocasnika iz Poljske Krzysztof Guca, iz Torunske biskupije, dao mu veceru i jutros dorucak. Humac. Ljubuški. Franjevacki samostan svetoga Ante Padovanskoga. Fra Dobroslav Stojic».

Ubrzo po dolasku u Medugorje, gdje su ga lijepo primili Katarina i Ante Šoljic, išao je na Križevac. «Još doživljavam taj susret s Gospom, s Bogom. Tek za nekoliko dana moci cu reci nešto više o svemu» posvjedocio je. Možda ce i njemu trebati koji dan ili mjesec vremena u kojemu ce shvatiti je li nakon gotovo 1800 km pješacenja stigao do cilja ili polazišta.

POSJET TALIJANSKOG NADBISKUPA

Mons. Bruno Tommasi, nadbiskup u miru nadbiskupije Lucca (Italija), drugi put je privatno posjetio Medugorje. Mons. Tommasi obišao je svetište i medugorska mjesta molitve, te satima ispovijedao talijanske hodocasnike. Posjetio je i župni ured gdje se zadržao u dužem razgovoru sa župnikom i ostalim fratrima.

Mons Tommasi zareden je za svecenika 1958., a za biskupa 1983. Bio je odgovoran za biskupije Pontremoli, Apuania, Massa Carrara-Pontremoli i Lucca. U mirovini je od sijecnja 2005.

FRA IVAN SESAR, NOVI ŽUPNIK ŽUPE MEÐUGORJE

U sklopu redovitih promjena pastoralnog osoblja Hercegovacke franjevacke provincije i sukladno crkvenim propisima, novim župnikom župe Medugorje imenovan je dr. fra Ivan Sesar, koji je ovu župu vec vodio od jeseni 2000. do jeseni 2001.

Župnicku službu preuzeo je 25. kolovoza 2005. od dosadašnjeg župnika fra Branka Radoša kojem je povjerena pastoralna skrb za Hrvate u jednoj od hrvatskih katolickih misija u Švicarskoj. Fra Mariju Knezovicu, bivšem ravnatelju Informativnog centra «Mir» Medugorje, povjerena je dužnost župnog vikara u Posušju.

Novi pastoralni djelatnici u Medugorju su i fra Karlo Lovric i fra Stjepan Martinovic.

ODRŽANA LIKOVNA KOLONIJA

U Medugorju se od 22. do 29. kolovoza održao Cetvrti susret likovnih umjetnika – Likovna kolonija Medugorje 2005. Za razliku od proteklih godina, ovogodišnji susret je odreden tematski. Umjetnici su stvarali na temu majke, majcinstva, Gospinih ukazanja… U radu kolonije sudjelovalo je oko 35 renomiranih i mladih umjetnika, što susretu daje i znacaj likovne škole za mlade talente.

Na ovogodišnjem susretu, koji se odvijao u Majcinu selu, na Podbrdu, Križevcu i u kuci molitve «Domus Pacis», sudjelovali su likovni umjetnici iz BiH i Hrvatske.

POSJET BISKUPA IZ BRAZILA

Mons. José Luís Azcona Hermoso, O.A.R., redovnik augustinac, rodom Španjolac iz Pamplone, biskup biskupije Marajó na misijskom podrucju Brazila, privatno je hodocastio u Medugorje za blagdan Male Gospe. Svecenicko redenje primio je u Rimu, gdje je postigao i doktorat iz moralne teologije. U dva navrata bio je provincijal reda Augustinaca, a od 1987. je biskup na podrucju Amazone. Biskupija-prelatura Marajó velika je poput cijelog Portugala, ima oko 260.000 stanovnika, od toga oko 230.000 katolika, ali samo petnaestak svecenika.

Na pitanje kada i kako je cuo za Medugorje, mons Azcona je odgovorio: «Poznajem osobe sa sjevera Brazila, profesore i industrijalce, koji su bili ateisti i koji su se obratili u Medugorju prije petnaestak godina. Sada svaki dan idu na Misu i vrlo su aktivni u Crkvi. Velika je razlika izmedu hodocasnika koji dolaze ovamo i onih koji idu na druga mjesta. Iskustvo Medugorja je iskustvo obracenja. O drugim mjestima pricaju na drugi nacin. Ovdje se mijenja život ljudi. Vidim autenticnost medugorskih obracenja. Razlog mojeg dolaska, moja nada i milost koju želim primiti ovdje, je moje osobno obracenje, produbljenje mojeg osobnog obracenja.»

Upitan kakav je njegov stav prema Medugorju, prema Gospinim porukama, mons.Azcona je odgovorio: «Mislim da je prva poruka obracenje. Od obracenja dolazi sve: preobrazba društva, mir s Bogom, mir s bližnjim, s prirodom, s okolišem. Vjecni život. Isus dolazi. Pripremimo se! Kao svecenik, biskup, nasljednik apostola, želim reci: dragi katolici, uzmite sa snagom i radošcu Isusov križ, jer u njemu je spas i radost. To Gospa želi od svih nas. Koncil nam kaže da prava pobožnost prema Gospi vodi Isusu, Isusu raspetom, i tako prema ljubavi prema Ocu.»

POSJET BISKUPA IZ PAPUE NOVE GVINEJE

U Medugorju je od 12. do 15. rujna 2005. na svojem trecem privatnom hodocašcu boravio mons. Hermann Raich, S.V.D., biskup Wabaga, Papua Nova Gvineja.

Došao u Medugorje u pratnji prelata Johannesa Gamperla i jedne casne sestre iz bolnice «Marienkrankenhaus Stift Vorau». Hodocašce je organizirala udruga iz Beca «Gebetsaktion Medjugorje-Wien». Mons. Raich je Austrijanac, za svecenika je zareden 1962., a za biskupa 1982. Mons. Raich obišao je mjesta molitve i župni ured, gdje se zadržao u razgovoru s fratrima.

BLAGDAN UZVIŠENJA SV. KRIŽA

Na blagdan Uzvišenja svetog Križa 11. rujna, koji se u Medugorju slavi u prvu nedjelju nakon Male Gospe, u svetištu Kraljice Mira okupilo se oko 60 000 domacih i inozemnih hodocasnika. Kao i svake godine, rijeke hodocasnika slijevale su se u Medugorje vec tijekom noci. Mnogi od njih su prešli pješice stotine i stotine kilometara, neki i bosonogi. Svecanu sv. misu na Križevcu uz koncelebraciju 61 svecenika predvodio je fra Branimir Musa.

Za domace i inozemne hodocasnike koji nisu mogli na Križevac, u župnoj crkvi je u podne slavljena sv. misa koju je predvodio fra Tomislav Pervan. Vecernju sv. misu uz koncelebraciju 66 svecenika, predvodio je fra Ljubo Kurtovic.

I ove je godine tjedan dana prije blagdana križ na Križevcu bio osvijetljen, podsjecajuci na svoje znacenje i pripremajuci župljane i hodocasnike na blagdan kao vidljivi znak vjecne svjetlosti koja blista s križa.

6. MEÐUNARODNI SEMINAR ZA BRACNE PAROVE

Šesti medunarodni seminar za bracne parove održat ce se u Medugorju od 26. do 29. listopada 2005. godine. Tema seminara je: «Dijalog u obitelji – kako odgajati djecu?»

Preporuca se sa sobom ponijeti slušalice i mali radio sa FM frekvencijom i Bibliju.

Seminar ce se održati u dvorani iza crkve. Prilog za troškove seminara je 40 € za jedan bracni par. Prijave možete izvršiti putem e-maila: seminar.marija@medjugorje ili putem faxa: 00387 36 651 999. Broj sudionika ogranicen je zbog prostora pa vas molimo da svoje prijave izvršite što prije, a najkasnije do konca rujna. Isto tako molimo sve bracne parove sudionike seminara da sami osiguraju smještaj u Medugorju.

ZIMSKI RASPORED MOLITVENOG PROGRAMA

Od ponedjeljka, 12. rujna, promijenio se termin molitveno-liturgijskog programa u župi Medugorje. Molitva krunice u župnoj crkvi zapocinje u 17, a sv. misa u 18 sati. Nakon sv. mise slijede blagoslovne molitve i treci dio krunice. Klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu je cetvrkom nakon vecernje sv. mise, te srijedom i subotom od 21 do 22 sata, a cašcenje križa Gospodinova petkom nakon vecernje sv. mise.

Molitva krunice na Brdu ukazanja je nedjeljom u 14 sati, a Put križa na Križevcu petkom u isto vrijeme. Prigoda za sv. ispovijed je svake veceri tijekom vecernjeg molitvenog programa.

Published by: INFORMATIVNI CENTAR MIR - Svetiste Kraljice Mira (Information Center MIR - Shrine of the Queen of Peace), 88266 Medjugorje.
Director: fra Mario Knezovic.
Information Office: 00387-36-651-988
Parish Office: 00387-36-650-206; 650-310; 651-333
Fax: 00387-36-651-444
Radio: 00387-36-651-100; fax 651-300
E-mail: medjugorje-mir@medjugorje.hr; Internet: http://www.medjugorje.hr
Automatic Message: 060-325-325. By calling this number you can hear the latest message of Our Lady in Croatia, Bosnia-Hercegovina, Slovenia, Austria, Switzerland and Germany, as well as also the meditation and the news from Medjugorje which is updated every Wednesday.

---

Last Modified 10/02/2005